Nevjerovatan arheološki nalaz u Bosni konačno objavljen u naučnom časopisu

Austrijski i Bosanski arheolozi otkrivaju pogrebne prakse iz bronzanog i željeznog doba u srednjoj Bosni.

Iskopavanja groblja Kopilo u srednjoj Bosni 2021. i 2022. godine pružila su prvi uvid u pogrebne prakse iz bronzanog i željeznog doba u ovom dijelu Evrope. Zabilježili smo ukupno 46 inhumiranih grobnica, s različitim nalazima koji ukazuju na nadregionalne kontakte ove populacije.

Slika nalazišta iz zraka

Nalazi sa Kopila i jedinstvena struktura groblja u jugoistočnoj Evropi imat će neposredan utjecaj na razumijevanje prapovijesnih mrtvačnica na ovim prostorima.

Naša saznanja o pogrebnim praksama iz kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba (1200–500 pne) na području Bosne jedva su se poboljšala. Prethodni nalazi upućuju na to da je planinsko područje Dinarskih Alpa na zapadnom Balkanu bilo jedno od rijetkih regija u kojima je kremacija odbačena kao pogrebni obred tokom širenja fenomena polja urne u Evropi iz bronzanog doba (1400-900 pne).

Slika grobnice

Istraživači su koristili tehnologiju vazdušnog lidara da otkriju nova grobna mjesta u srednjoj Bosni gdje su utvrđena naselja bila uobičajena u brdima tokom bronzanog doba. Otkriveno nalazište Kopilo nalazi se u zeničkom slivu rijeke Bosne. Groblje pokriva površinu od 1700 kvadratnih metara. Ovo je zaista nevjerovatno otkriće, s obzirom da nijedno drugo groblje nije arheološki istraženo na tom području.

Istragom je otkriveno 19 kružnih kamenih konstrukcija u različitom stepenu očuvanosti, sa ukupno 46 grobova. Čini se da je stavljanje male posude za piće (šolje ili vrča) blizu glave pokojnika sastavni dio neke od ceremonija.

Predmeti pronađeni na mjestu iskopavanja

Dvostruki ukopi sa suprotno orijentiranim pojedincima, jedan trostruki ukop (odrasla osoba, dijete i novorođenče) i grobovi sa odabranim, rastavljenim elementima (npr. dječja lobanja u Gr. 2) upućuju na složene rituale koji, između ostalog, obuhvataju sekundarne ukope, ponovno otvaranje grobova, naknadno sahranjivanje neposredno iznad postojećeg groba (sa novim slojem kamenih ploča) i manipulaciju raspadnutim tijelima unutar grobova.

Rad pod nazivom “Kopilo: novootkriveno groblje kasnog bronzanog i željeznog doba u Bosni” su objavili Mario Gavranović, Lukas Waltenberger, Irene M. Petschko, Edin Bujak i Ikbal Cogo u časopisu “Antiquity” Cambridge University Press.

Lokacija otkrića

Mario Gavranović je arheolog s bečkog Instituta za evropsku i orijentalnu arheologiju, Odrastao je u Bugojnu. Živi u Beču od 2015, prije toga je proveo 20 godina u Berlinu gdje je završio fakultet, magistrirao i doktorirao 2010.

Preuzeto od: Dr. Edhem Čustović

Za nove članove ostavljamo ovdje video sa uputama kako koristiti Bosnett. Ako je potrebna podrška kliknite ovdje za otvaranje e-pošte.

Related Articles

Arijanstvo u Bosni

Goti i starosjedioci Iliri nisu bili dva izolirana, zasebna svijeta. Iliri, kao nosioci stare antičke civilizacije, i Goti, koji su nastojali ovladati tim prostorom i jedno vrijeme bili vladari zemlje, živjeli su u simbiozi. Iako različitog etničkog porijekla, ti su narodi, živeći i djelići isti prostor, vršili razmjenu u različitim znanjima i običajima.

Srednjovjekovne tvrđave u Bosni i Hercegovini

Područje srednjovjekovne Bosne, topografski i kao politički sistem – feudalna država srednjega vijeka, od prvih spomena u 10. vijeku do pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine imalo je različit teritorijalni opseg i raznovrsne resurse. Na tom području su iz starijih vremena i od drugih susjednih feudalnih država na koje se srednjovjekovna bosanska država širi, naslijeđena i osvojena brojna utvrđena vojna središta koja su pripadala Bosanskom kraljevstvu.

Responses