Kako je Turska prodala Bosnu

CONSTANTINOPOL. 12. januar – Turska vlada je prihvatila ponudu Austrije od 2.500.000 funti turskih (10.800 dolara) obeštećenje za aneksiju Bosne i Hercegovine.

Veliki vezir Klamil-paša primio je danas u podne markiza Palavičinija, austrougarskog ambasadora i obavijestio ga o odluci Vijeća ministara. Veliki vezir se potrudio da navede Austriju da poveća odštetu za još pola miliona funti, ali je ambasador Pallavicini izjavio da povećanje ne dolazi u obzir. Ako ponuda bude odbijena, izjavio je, pregovori će biti prekinuti.

Pored novčane odštete Turskoj, Austrija se odriče svojih prava u Novom Bazaru; pristaje na povećanje carine do 15 posto; priznaje određene monopole; i pristaje na ukidanje austrijskih pošta na teritoriji Turaša gde ne postoje druge strane pošte, ako to Porta želi, i na ukidanje nekih starih privilegija nad Albancima katolicima.

Razlog prodaje BiH sljedeći:

Sultan se zadužio u evropskim bankama da bi napravio sebi palaču na Bosforu. Pošto su mu rasle kamate a država bila na rubu propasti dobio je “ponudu koja se ne odbija”.

Prvi razlog : Otpis duga

Drugi razlog : Pare za praznu riznicu.

Tako je Bosna prodata Austrijancu

Nakon što su opljačkali sve što su mogli i ponijeli sve što su mogli iz Bosne za Tursku prodaše je za sitne novce.

Preuzeto sa Bosansko Kraljevstvo.

Za nove članove ostavljamo ovdje video sa uputama kako koristiti Bosnett. Ako je potrebna podrška kliknite ovdje za otvaranje e-pošte.

Related Articles

SANDŽAK I BOŠNJACI

Sandzak znaci bajrak / zastava. Sandzak je visestoljetni naziv za podrucje koje se danas nalazi u granicama SRJ, odnosno, koji se prostire izmedju dviju republika Srbije i Crne Gore. Sandzak obuhvata jugozapdani dio Srbije i sjeveroistocni dio Crne Gore, a granici se na sjeverozapadu sa Bosnom i Hercegovinom, na jugu sa Republikom Albanijom, i na jugoistoku sa Kosovom, koji vec duze vrijeme vodi bitku za svoju nezavisnost. Sve do 1912. godine, odnosno do pocetka Prvog balkanskog rata, Sandzak je cinio jedistvenu administrativno-teritorijalnu cjelinu sa upravnim i kulturnim sjedistem u Novom Pazaru.

Srednjovjekovne tvrđave u Bosni i Hercegovini

Područje srednjovjekovne Bosne, topografski i kao politički sistem – feudalna država srednjega vijeka, od prvih spomena u 10. vijeku do pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine imalo je različit teritorijalni opseg i raznovrsne resurse. Na tom području su iz starijih vremena i od drugih susjednih feudalnih država na koje se srednjovjekovna bosanska država širi, naslijeđena i osvojena brojna utvrđena vojna središta koja su pripadala Bosanskom kraljevstvu.

Responses