Historija BiH imena i prezimena sa stećaka

Na 3.162 lokaliteta sa ukupno 69.356 primjeraka stećaka, od kojih je na teritoriji Bosne i Hercegovine 59.593 ili 86%, njih ukupno 384 stećka imaju natpise, od čega u BiH 326 ili 85%, a neki od njih imaju uklesana sljedeća imena i prezimena :

Banović Trtiša – lokalitet: Torič kod sela Lepenice, okolina Rogatice.
Banović Božičko – lokalietet: Banović Selo, okolina Banovića. Hlapac, Bogdan i Rajko se navode u tekstu kao oni koji su postavili spomenik.

Batalo – lokalitet: područje sela Turbe, okolina Travnika. U mjestu Crkvini je inače bio mauzolej tepčije Batala, visokog dostojanstvenika bosanskog kraljevskog dvora, ranga vojvode, često spominjanog u bosanskim poveljama. Radomil dijak, koji se navodi u natpisu, pisao je na stećku.

Batić Mirković – lokalitet selo Kopošići, okolina Ilijaša, bio je knez bosanski.

Vukava – ime gospođe u posljednjem dijelu teksta na stećku, kojim se saopštava da mu je ona zajedno sa njegovim bližnjim postavila spomenik (BILIG).

Bilić Radojica – lokalitet Staro Selo kod Donjeg Vakufa. Natpis počinje invokacijom „U ime oca i sina….“Iza toga se kaže da je to spomenik (SE KAMI) Radojice Bilića.

Veseoko Kukulamović – ime onog ko je pisao natpis –navedeno na završetku.

Batričević Vuk – lokalitet selo Trnavica, okolina Bileće.

Jelica – nevedeno ime njegove žene.

Vučina – ime sina koji je podigao spomenik ocu i materi.

Bogčinić Radoje– lokalitet Ploče, selo Opličići, blizu Stoca.

Grubač – poznati „kovač“ čije je ime koje navedeno da je spomenik „sjekao“

Bogdanić Poznanj – lokalitet Prelimovo polje, Gleđevci selo, okolina Ljubinja.

Bogdanić Vladoje – lokalitet Lovreč kod Imotskog, ne zna se da li je imao kakve veze sa Bogadanićima iz Prelimovog polja.

Bogdanić Vlkoje – lokalitet Mramor iznad zaseoka Bekavci, okolina Imotskog.

Kovač Jurina – ime saopšteno na kraju kao onoga ko je uklesao natpis.

Radmilo – navedeno ime u natpisu za koje se kaže da je „Vukoje sin Radmilov“. Bešlagić navodi da postoji podatak da su se Bogdanići iz Lovreća, bježeći od Turaka naselili na Hvaru, gdje i danas žive.

Bogosalić Hotin– lokalitet selo Lipovice, okolina Lopara.

Radovan i Radovin – imena sa natpisa za koja se kaže da su njegova dva sina koja su postavila spomenik.

Boljunović Bogavac Tarah – lokalitet Boljuni kod Stoca, kao jedan od nekoliko najvećih i najznačajnijih nekropola sa 269 stećaka.

Grubač – u natpisu navedeno ime onoga ko je spomenik sjekao. Bešlagić navodi da se iz podataka u dubrovački arhivima vidi da je nekropola u Boljunima pripadala donjovlaškom plemenu Boljuna koje je 1477. godine imalo Miliša Tarakovića, katunara, a koji je vjerovatno sin Bogavca Taraha. Tako nam ovaj natpis, nastavlja Bešlagić, otkriva osnivača ugledne vlaške porodice Boljunovića.

Borovičić Breško – lokalitet Han-Pobrdica, Masline kod Stoca.

Božićković Dobrilo – lokalitet Staro Slano, okolina Trebinja. Radoje brat i Plavac sinovac su navedeni u natpisu stećka da “leže s pokojnikom”. Ivko Obradović je ime koje se na kraju navodi da je sve to pisao.

Bešlagić kaže da postoji dokumenat Dubrovačkog arhiva koji spominje nekog Milac Božićkovića 1380.g. da je primljen za dubrovačkog građanina, pa se pretpostavlja da su Milac i Dobrilo iz iste porodice Božićković. Bešlagić dalje navodi i da je ovdje spomenuti pisar Obradović vjerovatno sin
Obrada Krajkovića pisara drugog natpisa iz Starog Slanog, koji se odnosi na Dobrila Pribilovića.

Brajanović Zagorac – selo Podubovac, okolina Bileće.

Brajković Bratmio – zaseok Peljave, okolina Lopara. Tekst kaže da je bio unuk Boljerada a da je spomenik svome ocu podigao njegov najmlađi sin Bartol te se poručuje i proklinje: “ko će si BILIG pogubiti pogubi ga Bog”.

Branković MAHMUT – Petovo polje u Brankovićima, okolina Rogatice. Ovaj lijepo klesan i bogato ukrašen NIŠAN-OBELISK je prenesen u Zemaljski muzej u Sarajevu.

Bratosalić Miloš – selo Piperi, okolina Lopara. Nadgrobnik (BILIG) postavili su njegovi sinovi Pribisav, Pribil, Radiš, Miliša i Vuk. Po Bešlagiću ovi pokopani Bratosalići su bili vlastela u Visorima, obližnje selo, koje je u staroj Bosni bilo sjedište istoimene župe, koju su Turci, po osvajanju Bosne, pretvorili u nahiju
sa istim imenom.

Crjepović Vukosav – selo Ljubljenica, područje Hodova, okolina Stoca. Komentar Bešlagića:”Ovaj natpis nam otkriva novu ličnost, vjerovatno nekog uglednijeg Vlaha ili nižeg vlastelina, o kome nemamo nikakvih podataka. Po obliku većine slova, kao i po obradi stećka i njegovih reljefa, ovaj natpis vjerovatno potječe iz 15.vijeka.

Crnač – selo Crnač, okolina Trebinja. U natpisu se kaže da je to nadgrobni spomenik matere Polete, Drusana i Dražete koji je postavljen u dane slavnoga kneza Hramka. Za kneza Hramka se misli da je bio vrlo ugledna ličnost svog vremena, uglednija od župana Grda i Pribilše. Prema osobinama nekih slova, posebno onih koja su slična.

Autor teksta: Sulejman Aličković.

Slike preuzete sa google.