Dolazak Vizigota na Balkan

Zapadni tzv Vizigoti naseljavaju se 376.godine na granici Dunava pod dozvolom Rimskog carstva bježeći od Huna nomadskih konjanika koji su krenuli u osvajačke pohode iz centralnih dijelova Azije.

Dolaskom Vizigota na Balkan, Rimsko carstvo je pokušalo regrutovati ih u vojsku, i maksimalno ih iskoristiti medjutim Vizigoti dižu pobunu protiv Rimskog carstva koja rezultira velikim bojem.

Vizigoti su odnijeli pobjedu nad Rimskim carstvom u borbi kod Hadrianopolja 378. godine u toj borbi život je izgubio i car istočnog Rimskog carstva Valens u istom mjestu iste godine.

Uvidjevši da nemože vojno ni diplomatski poraziti Vizigote novi Rimski car Teodosije 379-395. godine dopušta Vizigotima da nasele područje Panonije i Dalmacije regrutujući ih u carske postrojbe odvojene posebne vojske protiv drugih barbara.

Nakon smrti cara Teodosija godine 395. Vizigoti postavljaju za kralja svoga zapovjednika Alarika.

Vizigotski kralj migrira prema Italiji uništavajući Rimska naslijedja i državne uprave, tokom migracije pustoši i uništava sve pred sobom toga nisu bile poštedjene ni Grčka, Peloponez kao i obale Albanije.

Alarik dobija titulu i dužnost zapovjednika carske vojske u Iliriku kao i upravu nad svim osvojenim oblastima.

Vizigotski kralj je oslabio odbrambenu moć Rimskog carstva i time uzrokovao migracije germanskih naroda na područje Balkana. Početkom 5 stoljeća Alarik dolazi u Italiju sa vojskom a 410 godine napada Rim te ga osvaja pustoši i uništava tri dana.

Poslije Vizigota pustošenje Rima, pljačkanje i uništavanje nastavljaju i ostali germanski narodi a Vandali 455.godine zauzimaju i pljačkaju Rim dvije sedmice. 476 godine svrgnut je sa vlasti posljednji car zapadnog Rimskog carstva Romul Augustul i tada vlast u Italiji u potpunosti preuzima germanski vojni zapovjednik Odoakar koji se proglašava kraljem, poslije je u njegov posjed ušla Dalmacija i Panonija.

Gemma Augustea – Kameja s prizorom rimske pobjede u Velikom Ilirskom ustanku (Izvor: Bečki muzej).

Godine 471-526 Ostrogoti vodjeni kraljem Teodorom Velikim polaze na pohod na zapad. Ostrogoti su cijelim putem osvajali 488 godine sve do Italije i spajali u svoje teritorije. U italiju Teodor Veliki stiže 493.godine i ubija Odoakara a sebe proglašava kraljem. Uspostavlja snažnu ostrogotsku državu sa sjedištem u Ravenni u cijem sastavu su bile i oblasti Zapadnog Balkana na sjeveru do obala Dunava uključujući i prostor Bosne. Cijeli taj prostor su ostali u sastavu Ostrogotskog kraljevstva oko 4 decenije.

Izvor: Knjiga Bosansko Kraljevstvo – Historija Srednjovjekovne Bosanske Države

Za nove članove ostavljamo ovdje video sa uputama kako koristiti Bosnett. Ako je potrebna podrška kliknite ovdje za otvaranje e-pošte.

Related Articles

Arijanstvo u Bosni

Goti i starosjedioci Iliri nisu bili dva izolirana, zasebna svijeta. Iliri, kao nosioci stare antičke civilizacije, i Goti, koji su nastojali ovladati tim prostorom i jedno vrijeme bili vladari zemlje, živjeli su u simbiozi. Iako različitog etničkog porijekla, ti su narodi, živeći i djelići isti prostor, vršili razmjenu u različitim znanjima i običajima.

Srednjovjekovne tvrđave u Bosni i Hercegovini

Područje srednjovjekovne Bosne, topografski i kao politički sistem – feudalna država srednjega vijeka, od prvih spomena u 10. vijeku do pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine imalo je različit teritorijalni opseg i raznovrsne resurse. Na tom području su iz starijih vremena i od drugih susjednih feudalnih država na koje se srednjovjekovna bosanska država širi, naslijeđena i osvojena brojna utvrđena vojna središta koja su pripadala Bosanskom kraljevstvu.

Responses